Abstract
Prve izučene (aprobirane) primalje dolaze u novoosnovani Bjelovar, jako vojno središte Vojne krajine početkom druge polovice XVIII. stoljeća zajedno s vojnim liječnicima, kirurzima i ljekarnicima, a većina njih je germanskoga podrijetla. U do sada neistraženom arhivskom materijalu za razdoblje 1756.-1856. pronadeni su podaci o 23 izučene primalje, od kojih je 14 bilo pukovnijskih i 9 gradskih primalja. Visok perinatalni pomor djece i majki i kriminalni pobačaji karakteristike su toga razdoblja. Uz model domicilnoga primaljstva: skrb za trudnice, rodilje, babinjače, novorodenčad i dojenčad, primalje u teškim porodima obavljaju krštenje iz nužde ugroženoj novorodenčadi ili su pak krsne kume zdravoj dojenčadi. Premda je u samom gradu Bjelovaru ustrojeno stručno primaljstvo, u okolici grada i dalje se porodi obavljaju bez stručne pomoći. Za razliku od većine tadašnjih gradova kontinentalne Hrvatske, pa i Dalmacije, u Bjelovaru postoji kontinuirano izučeno primaljstvo i zaštita materinstva od polovice XVIII. stoljeća.